Sretan Božić!


Mislimo kako je u redu biti ljut na nekoga tko ne čini dobro, bilo u društvu, bilo u Ckrvi.
Mislimo kako je u redu biti bijesan na one koji nas čine zdvojnima, uplašenima, na one koji se igraju našim sudbinama.
Mislimo kako je dobro naći istomišljenike našoj ljutnji.
A Ti, Svevišnji, sve to znaš i ne odbacuješ nas.
Uzevši naše ljudsko tijelo, preuzevši našu palu narav, postao si nam sličan u svemu, osim u grijehu.
Ti znaš za sve te naše osjećaje, iskusio si i glad i žeđ i tugu i progonstvo i odbačenost i siromaštvo i zimu i žegu.
Ono što je palo Ti si preuzeo da bi nas uzdigao k sebi. Dobili smo veće dostojanstvo nego kad se Adam stvoren.
Bojimo se da naš glas neće biti dovoljno svečan u pjesmi pohvalnici, da naš dar neće biti dostojan.
Ti, koji si premostio jaz, učini naš dar dostojnim.
Naše je dobro Tvoja snaga koja počinje od malenoga. Osnaži nas i blagoslovi.
Daruj nam hrabrosti da te upoznamo, da te svjedočimo. Ustrajno i odvažno.
Razvedri lice svoje i spasi nas, o Novorođeni!
Naša srca uzdigni nebeskim željama.
Čuvaj nas od svega što bi nas moglo odijeliti od tebe.
Ti, po kome je sve stvoreno, daruj nam milost ozdravljenja, izgradnje i napredovanja prema Tebi.
Daruj nam konačnu sreću!




Primjedbe

  1. Dizma29. prosinca 2015. u 09:43

    Lijepa molitva velečasni. Punine radi dodao bih da se nije normalno ne ljutiti na nered i zlo. Problem je kad u toj ljutnji prijeđemo onu granicu kad se ona kanalizira na osobu umjesto na nered i zlo kao takve.
    Na dobro i vama došlo Porođenje Isusovo!
    Neka vam Novorođeni da ustrajnost u najuzvišenijem pozivu!

    OdgovoriIzbriši

Objavi komentar

ukoliko anonimno komentirate, ostavite barem neki nick

Popularni postovi s ovog bloga

Sakriveni

Kad smo na početku korizme čitali iz evanđelja  po Mateju riječi Gospodinove o skrivenoj molitvi, postu i milostinji, ni slutili nismo koje se značenje krije u danima pred nama. Doista, večina vjernika svoje molitve, postove i milostinju, protiv svoje volje, obavlja u skrivenosti svojega doma. Popularne priče o odbacivanju vjerskog formalizma u paketu s trijumfalizmom sad dobivaju potpuno novo značenje. Dok smo se u jednom trenutku povijesti trudili toliko ne robovati formalizmu i držati se skrivenosti da smo molitvu, post, pokoru tako dobro sakrili da je ni sami više nismo mogli naći niti u jednom zakutku, sad odjednom shvaćamo kako smo jednostavno iščezli s pozornice ovog svijeta. Za ilustraciju ovoj mislim prepričat ću jučerašnji razgovor s jednim svojim rođakom. Čovjek radi na građevini. I unatoč svim restrikcijama, njegovo je gradilište otvoreno ( ne obnavlja ništa u Zagrebu ), te se čovjek čudi kako se na njih ne odnose nikakve restrikcije. Ja sam mu rekao da ima rješe...
Pročitajte više

Zabrane

U nedavnim raspravama o zlu pobačaja u našem društvu mnoge „progresivne“ nakupine kao glavni argument u svoju korist ponavljaju tezu: „Zabrane ne bi riješile taj problem. Ukoliko bi pobačaj bio zabranjen, činio bi se ilegalno. Zabrane nisu dobre, i njima se ništa ne može popraviti.“  Najgore moguće zlo koje se može trenutno nekome načiniti jest da mu se nešto zabrani. I nije problem u tome kad to govore oni čija je glava napunjena ideologijom uništavanja života u sebi i oko sebe, već je veći problem kad na takvu genijalnu ideju dođe jedan svećenik (ili više njih), kao što se to s povećom radošću moglo pročitati u prošlotjednom Večernjem listu, kad je čitateljstvo počašćeno portretom i mudrošću jednog urednika. O tome što znači zabrana u Svetoj i spasonosnoj Vjeri Katoličkoj, ne bih sad pisao, već me zanima jedan društveni vid cijelog problema. To što živimo u društvu zabrana sa svih strana, izgleda da malo kome smeta. Sintagma „nulte tolerancije“ nije ništa drugo nego zabra...
Pročitajte više

Multikultivator (kurikularna reforma II)

Kako stvari stoje, kurikularna reforma će neko vrijeme zaokupljati moju pozornost. Pogotovo što se tiče nastave vjeronauka, što mi je kao svećeniku osobni ineteres. Iako nisam dikertno uključen u poučavanje vjeronauka u školi, i te kako mi je stalo do toga što tamo djeca uče iz „katoličkog“ vjeronauka.  Budući da sam vodim župnu katehezu, znam koliko vremena moram potrošiti da popravim greške s kojima mi djeca dolaze kao s usvojenim znanjima iz tog predmeta. Za ovu priliku osvrnut ću se na jedan od ciljeva „katoličkog“ vjeronauka, jer je on odmah privukao najviše pozornosti javnosti. Odmah su naslovi govorili kako je jedan od plodova reforme taj da će djeca na vjeronauku, a to se odnosi samo na katolički vjeronauk, više učiti i o drugim vjerama i svjetonazorima. Kao da se to nije radilo do sada. Da bi se dobila šira slika problema dobro je usporediti ciljeve katoličkog, pravoslavnog i islamskog vjeronauka, onako kako su prikazani na web-stranici posvećenoj ovoj reformi. Za de...
Pročitajte više